Prezentacija ključnih nalaza studije MMF-a “Rizici demografskih promena u Centralnoj i Istočnoj Evropi“

Prezentacija ključnih nalaza studije MMF-a “Rizici demografskih promena u Centralnoj i Istočnoj Evropi“

Prezentacija ključnih nalaza studije MMF-a “Rizici demografskih promena u Centralnoj i Istočnoj Evropi“ održana je od strane g-dina Ruifeng Zhang (MMF, Vašington), jednog od autora studije, u ponedeljak 18. novembra u prostorijama FEFA fakulteta.

Nakon prezentacije usledila je panel diskusija o socio-ekonomskim posledicama diskutovanih promena u kojoj su učestvovali uvaženi govornici dr Nikola Altiparmakov (Fiskalni savet Republike Srbije), dr Kori Udovički (CEVES), dr Francine Pickup (UNDP), prof. dr Milojko Arsić (Ekonomski fakultet Univerziteta u Beogradu) i prof. dr Milan Nedeljković (FEFA) u ulozi moderatora.

Ovaj događaj, u organizaciji CEVES-a i FEFA fakulteta, istakao je u prvi plan nepovoljne tekuće i buduće demografske trendove na podnebljima Centralne i Istočne Evrope i ukazao na posledice istih na tržište radne snage, javnu potrošnju, agregatnu produktivnost i privredni rast.

Očekivani pad broja stanovnika u ovim zemljama (usled veće emigracije i niske stope prirodnog priraštaja) može dovesti do smanjenja ponude radne snage, što politike usmerene na povećanje nataliteta i povećanje stope participacije potencijalno neće biti u stanju da nadoknade, dok starenje stanovništva u proseku može da poveća pritisak na javnu potrošnju, posebno u domenu izdataka za zdravstvene zaštitu i penzije. “Neki od vas se možda pitaju zašto raste stopa smrtnosti s obzirom na to da ekonomija, životni standard i kvalitet usluga naspreduju, a verovatnoća smrti za svaku starosnu grupu opada sa poboljšanjem medicine i implicira duži životni vek. Međutim, ovde se ujedno nalazi i razlog – sa dužim životnim vekom populacija stari, i stopa mortaliteta, za razliku od stope nataliteta, raste“, objasnio je g-din Zhang.

Prema studiji, može se očekivati da agregatna produktivnost počne da opada ukoliko prosečna starost stanovništva dostigne prag iznad 50. ili 55. godine. Uzimajući u obzir sve navedene potencijalne promene, demografski trendovi mogu imati snažan negativan uticaj na privredni rast, proces ekonomske konvergencije i uvećanje makroekonomskih neravnoteža.

U diskusiji koja je usledila, govornici su bili saglasni u pogledu potencijalnih negativnih efekata koji se mogu očekivati usled demografskih promena u narednih 30 godina i potrebi da se na njih već sada reaguje odgovarajućim merama ekonomske i socijalne politike. Istaknut je značaj jačanja domaćih institucija i vladavine prava kao faktora koji u velikoj meri utiču na proces emigracije. Osim toga, pomenute su potrebe jačanja ruralne ekonomije, unapređenja lanaca vrednosti i bolje dizajnirane državne podrške za istraživanja i razvoj,  kako na nivou zemlje tako i na nivou pojedinačnih regiona. Učesnici su ukazali na potencijalno ograničene efekte finansijskih stimulacija za povećanje nataliteta i potrebu za izmenama date politike koje mogu dati veće rezultate. Istaknuto je i odsustvo imigracione strategije u Srbiji koja može biti potencijalno značajno sredstvo kojim se očekivane negativne demografske promene mogu ublažiti. U domenu makroekonomskih politika, istaknut je značaj održavanja makroekonomske ravnoteže, ali i potreba za merama monetarne i fiskalne politike koje mogu da podrže više stope privrednog rasta bez ugrožavanja ostvarene stabilnosti.

Nazad

Slične vesti

Odluka o visini školarine za akademsku 2024/25. godinu

Odluka o visini školarine za akademsku 2024/25. godinu

Odluku o visini školarine školarine za akademsku 2024/25. godinu koju je doneo Savet FEFA ...
Merila za utvrđivanje visine školarine na FEFA fakultetu

Merila za utvrđivanje visine školarine na FEFA fakultetu

Merila za utvrđivanje visine školarine na Metropolitan univerzitetu - FEFA fakultetu ...
FEFA fakultet lansi­ra podcast

FEFA fakultet lansi­ra podcast "Odraz"

Od danas ćemo na Jutjub kanalu FEFA fakulteta moći da ispratimo kvalitetan sadržaj u ...