ChatGPT & obrazovanje: Da li je ChatGPT crveni alarm za obrazovni sistem?

ChatGPT & obrazovanje: Da li je ChatGPT crveni alarm za obrazovni sistem?

Softver koji je doneo mnoge etičke dileme, pokrenuo pitanje plagijarizma, i uneo značajne sumnje u vezi sa postavkom obrazovnog sistema, bio je tema tribine organizovane na FEFA fakultetu 28. februara, kako bi upravo akademska i naučna zajednica odgovorila na neka od njih.

Zahvaljujući panelistima Andreji Iliću (Majkrosoft Srbija, softverski inženjer i menadžer u oblasti veštačke inteligencije) Anđelki Zečević, (Matematički institut SANU i Matematički fakultet u Beogradu, istraživač u oblasti jezičkih modela i veštačke inteligencije), Mirjani Katić (direktorka Matematičke gimnazije) Jeleni Mitrović (Univerzitet u Pasau i Istraživačko-razvojni centar za veštačku Inteligenciju Srbije, istraživač u oblasti jezičkih modela i veštačke inteligencije) i Tanji Samardžić (Univerzitet u Cirihu, istraživač u oblasti jezičkih modela i veštačke inteligencije), iskoristili smo priliku da prikažemo dileme, perspektivu i viziju dela naučne zajednice.

Kako pametno postaviti pitanje, odabir reči, kako verbalizovati, povezati, kritički promisliti i na kraju, proveriti - predstavlja skup neophodnih veština koje treba da se, po mom mišljenju, integrišu u najranije razrede osnovne škole. Deca možda i bolje od nas vide važnost vremena i ova tehnologija upravo to i donosi.“, rekla je Mirjana Katić, dodajući da je njen utisak kako „dečje razmišljanje“ nosi mnogo više smelosti, a time i bolje razumevanje i prihvatanje budućnosti.

Svedoci smo da su prve reakcije na pojavu ovog alata koje se tiču obrazovanja bile uglavnom negativne. Međutim, kako vreme prolazi i prema rečima naših govornika, sve je više dobrih ideja kako ChatGPT može da bude dobar alat za učenje.

Ako postavite pitanje ChatGPT-u kako može da se upotrebi u obrazovanju on će ponuditi nekoliko opcija: brži pristup informacijama, dodatna podrška u radu formalne nastave pogotovo u okruženjima gde fizička ispomoć nije moguća, visok nivo interaktivnosti, sistematizacija konkretnog problema i praktičnih ili seminarskih radova“, objasnila je Anđelka Zečević.

ChatGPT nije svemoćan i tumačenje onoga što program omogućava u javnosti je često pogrešno interpretirano. ChatGPT u osnovi predstavlja jezički model, što nije isto što i baza znanja. Model je istreniran na milijardama reči, ali sami izvori i algoritmi koji se koriste još uvek nisu dostupni za proveru. Upravo zbog toga, tokom panela je istaknuta neophodnost kritičkog razmišljanja i pristupa ovom alatu. To istovremeno stvara priliku i pritisak za korenitu promenu obrazovnog sistema.

U vezi sa tim, ocenjivanje u školi u novim okolnostima bilo je još jedno pitanje – pokrenuto od strane publike ove debate. „Ako učenik zna kako da definiše problem ChatGPT-u, proveri tačnost dobijenih odgovora, ispravi ih ili prepravi, za mene ne postoji dilema da li ga i kako treba oceniti“, rekla je Mirjana.

Sa njenim mišljenjem delimično su se saglasili i ostali govornici dodajući kako ovaj alat sigurno može pomoći načinu učenja – sintezi znanja, izražavanju, i pomeranju fokusa sa krajnjeg rezultata na metod i postupak, kao što je učinjeno u slučaju pojave digitrona, kako kaže Andreja.

Najveća paralela između Web pretrage i jezičkih modela jeste u tome što treba da očekujemo - relevantan rezultat, ne tačan. Vrlo često možemo od jezičkih modela dobiti zanimljiv odgovor, istovremeno prilično lošiji rezultat od Web pretrage jer ne možemo doći do tačnog izvora - kada primera radi zatražite izvor najjednostavnijih matematičkih koncepata, jezički model vrlo često greši“, objašnjava Jelena Mitrović ističući kako i prilikom bilo koje pretrage na internetu, podrazumeva se da postoji doza rezerve i naknadne provere.

Interesantan primer ocenjivanja podelio je i moderator Srđan Verbić, profesor FEFA: „profesor istorije, kako bi pokušao da iskoristi ovaj alat u ocenjivanju, invertovao je sistem zadavši Chat-u da napiše isti broj eseja koliko je bilo đaka, a da zadatak bude - pronaći i ispraviti greške. Takođe, prilikom provere, bilo je dozvoljeno koristiti čak i ChatGPT, ali i druge resurse“, ispričao je prof. Verbić.

ChatGPT priča i srpski. Doduše, sa čestim granatičkim greškama i mešanjem jezika sa prostora bivše Jugoslavije. „Mislim da je sjajno što ChatGPT uopšte koristi srpski jezik. Razlog zašto on uopšte govori, i to prilično dobro naš jezik, jeste što imamo ogroman skup podataka koji su pravili kolege iz Slovenije, korpus od skoro 8 milijardi reči. U toku su i druge inicijative koje treba da pomognu da ChatGPT ili neki drugi program kvalitetnije progovori - pokušavamo da okupimo ljude koji će priložiti i sakupiti tekstove na srpskom kako bi ušli u trening set za modele koji se nalaze u osnovi programa“, objašnjava Tanja dodajući kako, iako u svom nazivu ima reč „otvorenost“, „open ai“, u praksi to još uvek u celosti nije.

Za kraj, govornici su još jednom istakli kako ovaj razgovor inspirisan novim tehnološkim inovacijama treba da posluži podizanju svesti u javnosti o značaju fleksibilnosti, inovativnosti, brzine reagovanja i multidisciplinarnosti u obrazovanju, koje su ključni elementi neophodne modernizacije obrazovnog sistema danas.

ChatGPT & obrazovanje: Da li je ChatGPT crveni alarm za obrazovni sistem?
ChatGPT & obrazovanje: Da li je ChatGPT crveni alarm za obrazovni sistem?
ChatGPT & obrazovanje: Da li je ChatGPT crveni alarm za obrazovni sistem?
ChatGPT & obrazovanje: Da li je ChatGPT crveni alarm za obrazovni sistem?
ChatGPT & obrazovanje: Da li je ChatGPT crveni alarm za obrazovni sistem?
ChatGPT & obrazovanje: Da li je ChatGPT crveni alarm za obrazovni sistem?
ChatGPT & obrazovanje: Da li je ChatGPT crveni alarm za obrazovni sistem?
ChatGPT & obrazovanje: Da li je ChatGPT crveni alarm za obrazovni sistem?
ChatGPT & obrazovanje: Da li je ChatGPT crveni alarm za obrazovni sistem?
ChatGPT & obrazovanje: Da li je ChatGPT crveni alarm za obrazovni sistem?
ChatGPT & obrazovanje: Da li je ChatGPT crveni alarm za obrazovni sistem?
Nazad

Slične vesti

Podeli radost: Lukina priča o osnivanju humanitarne organizacije

Podeli radost: Lukina priča o osnivanju humanitarne organizacije

Luka Vukomanović je student prve godine FEFA fakulteta i već sada, kreator je ideje koja ...
Tribina o neuromarketingu: 21. decembra u 15 časova na FEFA fakultetu

Tribina o neuromarketingu: 21. decembra u 15 časova na FEFA fakultetu

Drage koleginice i kolege, studenti, alumnisti i FEFA prijatleji, pozivamo vas na tribinu ...
FEFA studenti među 5 najboljih na svetskom takmičenju u Litvaniji: Creative Shock

FEFA studenti među 5 najboljih na svetskom takmičenju u Litvaniji: Creative Shock

FEFA tim, ponovo se plasirao među najboljih 5 timova na svetskom takmičenju u rešavanju ...