Danilo Đekić: Zamislite, studirate ekonomiju - 3 godine kasnije letite za Atlantu zbog AI projekta

Danilo Đekić: Zamislite, studirate ekonomiju - 3 godine kasnije letite za Atlantu zbog AI projekta

Danilo Đekić, alumnista ekonomije na FEFA fakultetu, bio je izabran za najboljeg studenta na trećoj godini studija. Ovih dana smo razgovarali sa njim povodom neverovatnog uspeha koji je postigao u kompaniji Grid Dynamics gde je nagrađen priznanjem “Data Scientist of the Year”.

Zbog svojih interesovanja, ali i kako kaže sticajem okolnosti, nekoliko godina kasnije našao se u centru zbivanja u oblasti novih tehnologija. “Zamislite, student ste ekonomije, i nigde na vidiku ne vidite sebe u visokoj tehnologiji- 3 godine kasnije se nalazite u avionu i idete u Atlantu da radite na AI projektu za najveću telekomunikacionu kompaniju na svetu”, započeo je Danilo. U nastavku pročitajte kako je tekao njegov karijerni put, šta ga je podstaklo da se specijalizuje u oblasti visoke tehnologije, ali i njegov osvrt na pozicioniranje Srbije u spomenutoj oblasti.

Vaš rad nedavno je nagrađen priznanjem “Data Scientist of the Year” na nivou kompanije Grid Dynimics u kojoj radite tek nepune dve godine što ovaj uspeh čini još većim. Šta biste vi izdvojili kao najvrednije postignuće i koja “lekcija” vam je bila najznačajnija u prethodne dve godine?

Danilo Đekić: Tu nagradu sam više shvatio kao feedback sa projekta na kojem sam radio 6 meseci u Atlanti. Zamislite, student ste ekonomije, i nigde na vidiku ne vidite sebe u visokoj tehnologiji- 3 godine kasnije se nalazite u avionu i idete u Atlantu da radite na AI projektu za najveću telekomunikacionu kompaniju na svetu. Sve to dok je svet udaren pandemijom i dok oko vas gore automobili zbog ubistva Džordž Flojda.

Mislim da se mnogo kockica poklopilo u prethodne dve godine, za koje ja ne smem uzimati zasluge. Jedna od njih je da sam pronašao kompaniju poput Grid Dynamics-a koja radi na projektima tog kalibra. A zatim sam i upao u tim apsolutnih legendi od kojih sam svaki dan učio nove stvari. Meni je iskreno više značila nominacija od same nagrade jer su u konačnom  glasanju učestvovali svi, dok su nominaciju morale da dostave kolege iz Rusije i Amerike koje su radile sa mnom direktno.

Nakon završene ekonomije na FEFA fakultetu, karijerni put vas je odveo u pravcu veštačke inteligencije i novih tehnologija generalno. Kako se to dogodilo i šta je predstavljalo sponu ove dve oblasti?

Danilo Đekić: Meni je termin “veštačka inteligencija” oduvek zvučao kao nešto sa čime ću se susretati samo u bioskopu. Posle fakulteta sam se bavio statistikom neko vreme i iz čiste znatiželje sam odlučio da ispratim kurs o “Neuralnim Mrežama”.

Očekivanje mi je bilo da ću ga teško pratiti bez IT predznanja i da će to biti samo još jedan na listi trivia kurseva koji mi nikad neće zatrebati u životu. Tek negde na pola kursa sam zastao i shvatio :“Ček, pa ja zapravo ovo znam..” - i da je ono što se kolokvijalno naziva “veštačka inteligencija” samo prirodno nadograđivanje na matematiku i statistiku kojom sam se bavio, kao i na ekonometriju i finansijko modelovanje koje sam učio na FEFA.

Posle kada sam shvatio da isti matematički principi koje ja koristim za predviđanje cena, prodaje i ponašanja potrošača mogu da se koriste i u analizi ljudskog epigenoma i pronalasku novih lekova, usledilo je apsolutno zaljublivanje u materiju.

Primera radi, jedan istraživački projekat koji privodimo kraju u Grid Dynamics-u bavi se pronalaskom potencijalnih lekova za terapiju obolelih od COVID-19, a služeći se sličnom metodologijom kojom vam Netflix preporučuje filmove.

Prošle godine ste imali priliku da dovedete jednu od najpriznatijih konferencija koja se bavi veštačkom inteligencijom “Wonderlandai” uz pomoć kolega iz različitih delova sveta. Koliko je to značilo za našu zemlju i da li je realizacija ovog događaja opravdala očekivanja vas i celokupnog tima?

Danilo Đekić: Imao sam sreće da se povežem sa sjajnom ekipom iz Novog Sada, Beograda i Banja Luke koji dele moj entuzijazam za data science i veštačku inteligenciju. Imali smo prilike da prisustvujemo jednoj od najvećih konferencija na tu temu u Amsterdamu i zajednička reakcija je bila: “Zašto ovakvih događaja nema kod nas?”

Wonderland AI je bio koncipiran kao platforma na kojoj bi ljudi koji se bave ovom tehnologijom mogli da pričaju o svojim iskustvima i projektima. Ali je cilj bio i da ljudima iz privrede malo približimo materiju.

Mislim da je ovakav događaj od izuzetnog značaja za region. Na prvoj konferenciji 2019. preko 800 posetilaca je imalo priliku da slušaju uživo stručnjake iz kompanija poput Facebook-a, IBM-a i Microsofta. Nažalost, ove godine se događaj odvio online, ali mi je drago što je uprkos tome interesovanje ljudi ostalo visoko. Svakako imamo velike planove za narednu godinu. Ipak, mnogo toga zavisi i od epidemiološke situacije.

“Imamo mnogo razloga da 2020. godine očekujemo brojne korake u pozicioniranju Srbije kao lidera razvoja AI u ovom delu Evrope”, napisali ste u jednom tekstu pred početak 2020. Da li vam se mišljenje izmenilo po tom pitanju?

Danilo Đekić: Ne deluje mi da sam mnogo promašio u prošlogodišnjim predviđanjima. Naravno, niko nije mogao predvideti pandemiju, ali nije još sigurno ni da je ona usporila stvari. 

Tržiste obrazovanja je počelo da se budi. Posle uspešne prve godine “Master-a 4.0”, dobili smo i prvi svetski akreditovani trogodišnji program “Primenjena matematika – nauka o podacima” na Prirodno-matematičkom fakultetu u Novom Sadu.  Na sve to, u samom jeku pandemije, Fond za nauku Republike Srbije je izdvoio 2.4 miliona evra timovima sa poznatih srpskih univerziteta za finansiranje 12 projekata iz oblasti veštačke inteligencije.

Ako ovako izgleda “loša godina” pogođena pandemijom, mislim da imamo mnogo čemu da se radujemo u naredne dve godine.

Koja su vaša predviđanja za narednu, 2021. godinu?

Danilo Đekić: Ekspertiza u nekoj zemlji se razvija u tri faze:

  • Prvo, privreda stvori tražnju za određenom tehnologijom.
  • Zatim tržište rada reaguje, i stvara tražnju za inženjerima iz te oblasti.
  • I na kraju edukativni sistem reaguje i nudi usavršavanje u zadatoj ekspertizi. To vodi do povećanja broja eksperata, što inovacije čini jeftinijim i dalje potkrepljuje fazu broj jedan.

Sve počinje određenom sa zrelošću privrede koju smo i mi pokušali da razbudimo Wonderland AI konferencijom. Tehnološka zrelost podrazumeva i svest da se poslovanje može unaprediti pametnim korišćenjem podataka, i da podatke treba čuvati. Smatram da će se upravo u toj zrelosti i videti najveći napredak u 2021.

Jedan od indikatora da do takvih promena u Srbiji dolazi je i reakcija bankarskog sektora na pandemiju. Ljudi su izbegavali odlaske u banku, pa je tržište dosta brzo odreagovalo uslugom onlajn keš kredita uz biometrijsku identifikaciju na daljinu (verovatno koristeći neki vid mašinskog učenja).

Takođe smo videli da državni fakulteti dosta sporije reaguju na promene od privatnih. FEFA je među prvima u Srbiji započela ozbiljan program u oblasti Digitalne transformacije, a Tehnički fakultet Univerziteta Singidunum je još 2017. otvorio smer Data Science.

U 2021, kao i u narednim godinama, iskreno se nadam da će mašinsko učenje i “veštačka inteligencija” prestati da budu hype i postati neki vid svakodnevnice o kojoj su svi dovoljno obavešteni.

Nazad

Slične vesti

Doktorska disertacija Kloda Kolaroa - Klasifikacioni algoritmi mašinskog učenja i njihova primena u finansijsma

Doktorska disertacija Kloda Kolaroa - Klasifikacioni algoritmi mašinskog učenja i njihova primena u finansijsma

Klod Kolaro Doktorska disertacija pod naslovom: Klasifikacioni algoritmi mašinskog ...
Karijerni dan na FEFA: Job Fair & Speed dating okupili niz kompanija i eksperata iz različitih industrija

Karijerni dan na FEFA: Job Fair & Speed dating okupili niz kompanija i eksperata iz različitih industrija

Ključne teme nedavno održanog karijernog događaja bile su poslovi budućnosti, traženi ...
Studenti FEFA izborili plasman u regionalno finale takmičenja L’Oreal Brandstorm

Studenti FEFA izborili plasman u regionalno finale takmičenja L’Oreal Brandstorm

Studenti prve godine FEFA fakulteta, Drina Srdić, Aleksa Simović i Marija Zorić, pod ...