David Blaževski: Od ekonomije do spoja poljoprivrede i novih tehnologija

David Blaževski: Od ekonomije do spoja poljoprivrede i novih tehnologija

David Blaževski, naš alumnista – diplomirani ekonomista FEFA fakulteta, zajedno sa timom koji čini kompaniju Fresh Agriculture Tehnologies, nedavno je nagrađen na globalnom takmičenju Seedstars. Ne samo povodom ove nagrade, već i zbog niza značajnih inicijativa koje su zajednički pokrenuli, međunarodnih saradnji, ali i zbog same ideje koja spaja poljoprivredu i nove tehnologije, razgovarali smo sa Davidom i osvrnuli se na njegov uzbudljiv, uspešan i nesvakidašnji karijerni put.

Aplikacija MapMyApple, razvijena od strane Fresh Agriculture Technologies, čiji ste deo, nedavno je nagrađenana globalnom takmičenju Seedstars. Kako opisujete ovu aplikaciju, ali i proces takmičenja u kojem ste se našli?

David Blaževski: MapMyApple zapravo "pretvara" uvide iz voćnjaka i farmi, u predikcije bolesti i štetočina koje pružaju kritične informacije farmerima o potencijalnim jačinama infekcije u njihovim voćnjacima. Ovakve tehnologije već postoje na globalnom tržištu, ali ono gde se mi izdvajamo, jeste tim koji je otišao korak dalje kako bi napravio razliku u tehnologiji. Mi smo MapMyApple učinili centralizovanom platformom gde se podaci sa farmi prikupljaju, pružaju kritični uvidi o voćarskim praksama, daju informacije o predikcijama bolesti i štetočina za sedam dana unapred, i pružaju adekvatne i automatizovane preporuke zaštite, prihrane i navodnjavanja. Naša tehnologija funkcioniše na algoritmima mašinskog učenja i veštačke inteligencije, a baza podataka sa farmi koje imamo služi nam za konstantno "hranjenje" ove tehnologije i njeno unapređenje.

Što se tiče nagrade koju smo dobili - može se opisati kao "šlag na torti" celokupnog putovanja kroz koje smo prošli zajedno sa ekipom iz Seedstars-a gde smo veliku pomoć imali takođe i od strane ambasadora ovog takmičenja u Srbiji, Igora Graića. Ovo „putovanje“ je počelo skromnom prezentacijom našeg projekta MapMyApple na Fakultetu Tehničkih nauka u Novom Sadu, gde smo zajedno sa drugim kompanijama prezentovali ideju (Heartcount, Uradi Zaradi i drugi.). MapMyApple je izabran kao srpski predstavnik koji će prezentovani Srbiju na regionalnom, a zatim i na globalnom pitch takmičenju. 

Ona se našla su kategoriji koja se odnosi na važnost klimatskih promena – da li ćete razvoj poslovanja nastaviti baš u tom pravcu?

David Blaževski: Naš san jeste da ovu tehnologiju omogućimo dostupnom svim farmerima i verujemo da ćemo vrlo brzo imati najveću bazu podataka o najpreciznijim poljoprivrednim praksama za uzgajanje jabuka, vinove loze, kruške, trešnje, višnje i drugih kultura. Iz ugla korisnika i imanje u vidu njihove potrebe, benefiti po njih i njihove farme i voćnjake su zaista i kvantitativni i kvalitativni. Kvantitativni u smislu da mogu da uštede u načinu upravljanja zasadom, a kvalitativni u smislu da imaju pomoć drugog mišljenja i podrške u donošenju odluke. Tu je zapravo i momenat gde verujem da je MapMyApple prepoznat kao platforma i tehnologija koja utiče na zaštitu životne sredine. Mi to objašnjavamo time da kroz optimizaciju inputa u proizvodnji naši korisnici mogu da prilagode svoje agronomske i zaštitarske prakse i da smanje troškove proizvodnje kroz optimalniju zaštitu što za posledicu ima i manjak pesticida koji se koristi u optimalnoj zaštiti i prihrani. Mi smo zapravo kreirali algoritam koji radi u korist i za čoveka. MapMyApple doprinosi ostvarivanju ciljeva održivog razvoja (UN Dev Goals). Ukoliko pogledamo u retrovizor poslednjih 18 godina, videćemo rast potrošnje pesticida za 1/3 globalno. Kroz optimizaciju zaštite, prihrane i navodnjavanja, mi doprinosimo i smanjenju emisije CO2, uštedi vode i manjoj degradaciji zemlje i boljoj iskorišćenosti obradive površine u svetu.

Fresh Agriculture Tehnologies uveliko je poznat ne samo zbog mnogobrojnih svetskih nagrada, već i karakterističnih univerzitetskih saradnji – kako vam one pomažu?

David Blaževski: Kroz rad na razvoju MapMyApple-a i drugih softverskih rešenja u poljoprivredi, uvideli smo da je neophodna saradnja sa institucijama i univerzitetima širom sveta kako bi se sama tehnologija validirala. Za razliku od drugih industrija, u poljoprivredi morate steći poverenje farmera ili voćara, koje sa druge strane kroz vrlo male propuste možete vrlo brzo izgubiti. Do sada nam je saradnja na projektu sa Cornell University u NY zaista pomogla da učvrstimo naš brend i validiramo naše rešenje i algoritam za tržište Severne Amerike. Takođe, kroz zajedničko testiranje sa Bayer Crop Science Srbija vidimo priliku da dopremo do velikog broja uzgajivača i da im ovu tehnologiju zaista učinimo vrlo lako dostupnom.

Kako ste se vi, nakon studija ekonomije, usmerili na ovu oblast i da li ste i ranije imali sličnu viziju?

David Blaževski: Nisam imao sličnu viziju ranije kada je reč o poljoprivredi. Oduvek mi se sviđalo preduzetništvo i rizik, uvek me je privlačila neizvesnost konstantnog "hodanja po ivici litice" i borba za uspeh. Kroz moje studije na FEFA smatram da sam stekao dovoljan nivo veština koje mogu da primenim na biznis i preduzetništvo. Moje korporativno iskustvo mi je zaista pomoglo da naučim kako izgleda pravilna komunikacija u jednom velikom sistemu, izveštavanje, vođenje projekata, organizacija u kompletu... Takođe, verujem da i kroz sam preduzetnički put postoji određena psihološka dimenzija koju otkrijete tek kada na taj put pođete. Oduvek sam hteo da vidim da li sam zaista za to i sposoban, da istrajem u ideji i pokušam da realizujem ono što sam zamislio zajedno sa ekipom. Smatram da sam zaista i mentalno izgradio i ojačao određene veštine i karakter, kojima kroz rad na drugim korporativnim pozicijama ne možete tako lako da pristupite i koje se uglavnom podrazumevaju tek kako počnete da se penjete kroz samu korporativnu lestvicu. Volim zabavu, izazove, dinamiku i nestandardne načine rada kako bi se rešio problem ili isporučio rezultat u skoro nemogućim rokovim, i verujem da je to glavni i odgovorni "krivac" što se sada trudimo da ovaj startup postavimo na svetsku scenu.

Spomenuli ste svoje radno iskustvo u multinacionalnoj kompaniji - kako opisujete razlike između preduzetništva i stalnog zaposlenja?

Ono što vidim kao prednost rada u multinacionalnim korporacijama pre pokretanja sopstvenog biznisa, jeste sticanje određenih veština i znanja o tome kako se "priča" (komunicira) pravilno sa ljudima u firmi, kako se napreduje, kako sistem funkcioniše, ocenjivanje, treninzi, organizacija u celini, vođenje projekata, rad u timu. Benefiti su zaista veliki.

I sam ovo kažem jer verujem da mi je iskustvo kroz rad u British American Tobacco-u zaista izgradilo i kao menadžera i kao osobu spremnu da preuzme rizika i da snosi odgovornost za svoje odluke. Imati slobodu kroz odgovornost je zaista nešto što danas možete da steknete kroz rad u korporaciji, i to je ono što sam pokupio u BAT-u. 

Sa druge strane, preduzetništvo je mentalna teretana. Do izražaja dolaze vaš karakter, vaša psiha, vaš racio, i kako gledate na probleme i da li ih rešavate ili stavljate pod tepih. Tanka je granica između drugara i kolega, racionalnog i emotivnog donošenja odluka. Količina učenja i lekcija koje dobijete prilikom rada u startup-u i podizanju ili menjaju firme je enormna, i to mislim na dnevnom nivou. Vaše veštine komunikacije, uverenje i logika zaista dolaze do izražaja, a rezultati se ogledaju u svakoj vašoj odluci. Stoga, smatram da se uspeh meri u broju prilika koje niste propustili, a da biste znali šta je dobra prilika a šta je nešto što nije stvoreno za vas u trenutnoj fazi razvoja, ipak morate da steknete nekog prethodnog iskustva u radu sa ljudima, da promenite nekoliko poslova, pogrešite, dignete se i nastavite dalje...da znate da prepoznajete prilike koje vam dolaze i kojih ima puno.

Kada i kako ste primetili da postoji prostor za spajanje primene najnovijih tehnologija sa poljoprivredom?

Pre osnivanja same firme, primetili smo da ljudi imaju poteškoća sa pronalaženjem i realizovanjem adekvatne preporuke. To se videlo u broju telefonskih poziva koje smo dobijali od uzgajivača jabuka u Srbiji o tome šta i kako treba primeniti u skladu sa vremenskim uslovima, fenofazom, vrstom podloge, sortom, očekivanim prinosom...Videli smo da postoji određeni jaz u znanju i da zbog promena različitih faktora u vremenu i sastavu zemljišta, većina uzgajivača i farmera ima problema sa primenom preparata koji najbolje odgovaraju njihovom zasadu. Tada smo odlučili da napravimo studiju slučaja koja bi bila održiva i koja je opisivala kreiranje softverskog rešenja koje uzima u obzir sve parametre o vremenu i okruženju, i na osnovu kojih se donosi prava odluka personalizovana na nivou voćnjaka.

Istražujući dalje i čitajući naučne radove, došli smo do saznanja da zbog prevelike količine prskanja pesticidima, jedan prosečan uzgajivač jabuka izgubi od $600-$800 godišnje po hektaru. To je bio prelomni momenat za nas, kada smo odlučili da potražimo kapital koji će nam obezbediti gorivo za razvoj MVP proizovda i novog korisničkog iskustva u poljoprivredi.

Šta biste izdvojili kao pozitivne promene od trenutka kada ste stupili u ovu oblast?

Postoji više promena koje se mogu opisati kao pozitivne. Mislim da je suvišno govoriti ponovo o samim pozitivnim promenama koje ovakva vrsta tehnologija ima na životnu sredinu i na samu klimu, zemljište i ono što od njega uzimamo i vraćamo. Ceo biodiverzitet zaista dobija. Takođe, postoji pozitivan trend i podrška koja dolazi i od strane samog Ministarstva poljoprivrede gde sada možemo videti i projekat nabavke i implementacije 50 Meteoroloških stanica koje će širom Srbije sprovesti kompanija Telegroup.

Očigledne su promene u samoj industriji, imamo i Serbia Does Apple ascoijaciju uzgajivača jabuka koji zajedno otvaraju nova tržišta za jabukare širom sveta, i koji zajedničkim nastupom pokušavaju da postanu što konkurentniji kako na domaćem, tako i na stranom tržištu.

U Beogradu smo ove godine, uprkos pandemiji Covid-19 imali i organizaciju sajma u hibridnom obliku Agro Belgrade, gde smo zajedno sa kolegama učestvovali na panelu o primeni novih tehnologija u poljoprivredi i koje benefite to proizvođači mogu dobiti od primene istih.

Nazad

Slične vesti

Odluka o visini školarine za akademsku 2024/25. godinu

Odluka o visini školarine za akademsku 2024/25. godinu

Odluku o visini školarine školarine za akademsku 2024/25. godinu koju je doneo Savet FEFA ...
Merila za utvrđivanje visine školarine na FEFA fakultetu

Merila za utvrđivanje visine školarine na FEFA fakultetu

Merila za utvrđivanje visine školarine na Metropolitan univerzitetu - FEFA fakultetu ...
FEFA fakultet lansi­ra podcast

FEFA fakultet lansi­ra podcast "Odraz"

Od danas ćemo na Jutjub kanalu FEFA fakulteta moći da ispratimo kvalitetan sadržaj u ...