Kopaonik biznis forum 2021. godine – osvrt na zapadni Balkan i makroekonomsku poziciju Srbije usled Covid-19 krize

Kopaonik biznis forum 2021. godine – osvrt na zapadni Balkan i makroekonomsku poziciju Srbije usled Covid-19 krize

Kao i svake godine, studenti i profesori FEFA fakulteta imali su priliku da uzmu učešće na Kopaonik biznis forumu, najvećem regionalnom skupu kreatora ekonomskih politika i ekonomskih stručnjaka, predstavnika poslovnih asocijacija, komora i predstavnika vlasti. U prva dva uvodna panela moderatori su bili profesori FEFA –  prof. dr Dušan Vujović, konsultant Svetske banke i prof. dr Nebojša Savić, predsednik Saveta guvernera Narodne banke Srbije. Sudeći po aktuelnoj situaciji, ovogodišnji 28. po redu skup se održao u “hibridnoj” formi, bez prisustva publike. Forum je održan u hotelu Metropol Palace u Beogradu, od 24. do 27. maja. 

Zapadni Balkan i njegov razvoj, aktuelna situacija sa Covid-19 krizom, makroekonomska pozicija Srbije, politike oporavka i pogled na potencijalni izgled postkriznog perioda, bile su neke od glavnih tema.

Na prvi pogled, Covid-19 krizu doživljavamo kao zdravstvenu krizu, međutim ona ima duboke društvene, ekonomske i kulturne posledice jer nakon nje, izvesno je da svet više neće biti isti“, ističe prof. Savić dodajući kako se trenutna kriza u velikoj meri razlikuje od Velike recesije iz 2008. godine čije je dominantno obeležje tada bila finansijska kriza. Za razliku od toga, Covid-19 kriza nije prirodna nepogoda, niti nanosi štetu fizičkom kapitalu – uprkos tome, ona je ozbiljno narušila lance vrednosti i lance snabdevanja. Istovremeno, njen globalni uticaj i jačina „udara“ na sve privrede bitno je razlikuju od svih prethodnih kriza.

Na panelima se diskutovalo i o drugim srodnim temama, međutim, pitanje koje je dobilo najveću pažnju glasilo je „Da li je Covid-19 kriza do sada najteža kriza sa elementima biološkog rata?“. Budući da različiti profili ljudi učestvuju na forumu, osim razmatranja iz ekonomskog ugla, učesnici su zašli u i svet književnosti, osvrnuvši se na izjavu našeg čuvenog dramskog pisca Dušana Kovačevića, koji nas je na samom početku tekuće krize upozorio da „Covid 19 predstavlja žuti karton koji je čovečanstvu dala priroda – budući da smo je dugo uništavali“.

Profesori Vujović i Savić ukazuju na to da su centralne banke širom sveta, prvo FED, a potom i naša Narodna banka, odmah reagovale sa ekspanzivnom monetarnom politikom, putem raznih instrumenata, što je predstavljalo prvu liniju odbrane, a sve to sa ciljem da se obezbedi visoka likvidnost finansijskog sistema, sa posebnim akcentom na održavanje likvidnosti privatnog sektora - posebno malih i srednjih preduzeća. Drugu liniju odbrane predstavlja ekspanzivna fiskalna politika, čija je uloga bila da se ne ostvari nagli pad zaposlenosti, da se umanje zdravstveni izdaci i podstakne privredna aktivnost kroz ulaganje u infrastrukturu, uz naglasak na ekološko-energetsku efikasnost, odnosno na obnovljive izvore energije.

MMF poručuje da su tokom 2020. godine globalne fiskalne podrške premašile 16.000 milijardi dolara, dok su novčane podrške kroz smanjivanje kamatnih stopa i druge mere koje su sprovodile Centralne banke širom sveta, premašile 10.000 milijardi dolara.

Gobalno zdravlje je postala ključna tema u 21. veku, uz dominaciju biologije“, objašnjava prof. dr Savić. 

Da je ova kriza do sada imala razorne efekte na privrede širom sveta, vidimo po tome što globalni fiskalni deficit u 2020. godini iznosi preko 10.000 milijardi dolara, odnosno preko 10% BDP-a u svetu, dok se kumulativni nivo, za period od 2020 do 2023. godine, očekuje da će biti oko 30.000 milijardi dolara, odnosno preko 30% BDP-a.

MMF je za Srbiju predvideo globalni rast u 2021. godini od 6%, dok se očekuje da će u 2022. godini biti 4,4%. Takođe, Srbija je u prvom kvartalu u 2021. godini zabeležila rast BDP-a od 1,2% međugodišnje  i tako dostigla predkrizni nivo GDP-a zahvaljujući efikasnim ekonomskim politikama fokusiranim na održavanje makroekonomske stabilnosti, što je mali broj država u svetu uspeo da realizuje. 

„Ova kriza u globalnim okvirima ima oblik slova K, što do sada nije bio slučaj u globalnoj privredi. Međutim, kada se radi o Srbiji, ona ima oblik slova V, što znači da je posle naglog pada GDP usledio i brzi oporavak. Po tome je Srbija jedinstvena u svetu, što se odnosi na još samo nekoliko zemalja. Time je za sada obezbedila brzi oporavak od Covida-19. Naravno, još uvek ostaje velika neizvesnost u pogledu globalnog oporavka, a u tom sklopu i srpske privrede“, rekao je prof. Savić.

Svi se pitaju kada će biti kraj krize, a ekonomski stručnjaci ističu da ga ubrzo možemo očekivati, međutim, postavlja se glavno pitanje –  Kako tri glavna principa sprovesti u delo –  izdržati fiskalnu podršku dok kriza traje, preći sa kriznih elemenata na oživljavanje, stabilizaciju i relativizaciju privrednih tokova, kao i obezbediti strukturne promene koje će omogućiti i pojedinačnim zemljama i svetskoj privredi da se uhvate u koštac sa nasleđenim strukturnim problemima, izazovima i prekinutim talasom 4. industrijske revolucije.

Došlo je vreme kad ne treba gledati na fiskalnu kasu, nego dati da „brod ne potone“, pa u vezi sa tim, sada je potrebno to pratiti izdašnom monetarnom politikom koja će omogućiti da fiskalne mere budu održane na duži rok“, zaključio je prof. Vujović i dodao kako su uz fiskalnu podršku privrede neophodne i strukturne promene praćene „zelenom ekonomijom“, odnosno posebnim naglaskom na zaštitu okoline, energetsku efikasnosti i uopšte zelene programe zaštite našeg okruženja.

Nazad

Slične vesti

Odluka o visini školarine za akademsku 2024/25. godinu

Odluka o visini školarine za akademsku 2024/25. godinu

Odluku o visini školarine školarine za akademsku 2024/25. godinu koju je doneo Savet FEFA ...
Merila za utvrđivanje visine školarine na FEFA fakultetu

Merila za utvrđivanje visine školarine na FEFA fakultetu

Merila za utvrđivanje visine školarine na Metropolitan univerzitetu - FEFA fakultetu ...
FEFA fakultet lansi­ra podcast

FEFA fakultet lansi­ra podcast "Odraz"

Od danas ćemo na Jutjub kanalu FEFA fakulteta moći da ispratimo kvalitetan sadržaj u ...